O klubu

Uprava

Predsjednica

Zvjezdana Tuma-Pavlov

Dopredsjednik

Marko Pipunić

Član IO

Dubravko Ižaković

Član IO

Hrvoje Gutzmirtl

Član IO

Tihomir Florijančić

Član IO

Siniša Bošnjak

Tajnik

Marko Grgurić

Treneri

Saša Šešum

Koordinator trenera, trener za sprint i prepone

Aron Tanocki

Trener za produženi sprint, srednje i duge pruge

Benjamin Lovrić

Trener za bacanja

Atila Salaj

Trener za skok s motkom

Ivan Horvat

Trener za skok u dalj i troskok

Sara Aščić

Trenerica za vrtiće i skok u vis

Danijela Černić

Trenerica za 1. i 2. razrede

Dorotea Šešum

Trenerica za 3. i 4. razrede i prepone

Sara Maras

Trenerica za brzo hodanje

Uredništvo i administracijsko-pravni poslovi

Ines Čuljat Santrić

Povijest kluba

Atletski klub Slavonija osnovan je 1962. godine. Kroz povijest kluba ostvareni su značajni atletski rezultati, a posebno se isticala ženska ekipa koja je bila jedna od najjačih u Europi. Atletičarke Slavonije ostvarile su najveći uspjeh osvajanjem drugog mjesta na Kupu europskih klupskih prvaka u Zürichu 1985. godine, dok su godinu dana poslije u Amsterdamu zauzele treće mjesto. Ekipne prvakinje SFRJ bile su 11 puta, a pobjednice Kupa SFRJ 8 puta.

Klub je čak 12 puta proglašavan najboljim sportskim kolektivom u Osječko-baranjskoj županiji (1962.-1967., 1973.-1974., 1984.-1986., 2016.), najviše od svih sportskih klubova u županiji.

[rev_slider povijest]

Sudionici Olimpijskih igara

Novica Čanović

1984. – Los Angeles
kvalifikacije u skoku u vis

Olimpijski-krugovi

Slobodanka Čolović

1988. – Seoul
4. mjesto u finalu na 800m

Olimpijski-krugovi

Ivan Horvat

2012. – London
20. mjesto u skoku s motkom

2016. – Rio de Janeiro
27. mjesto u skoku s motkom

Olimpijski-krugovi

Osvajači medalja na Svjetskim i Europskim prvenstvima

Ljiljana Petnjarić

1. mjesto na 400m na EP
za juniore (Odesa, 1966.)

2. mjesto na 100m na EP
za juniore (Odesa, 1966.)

3. mjesto na 400m na EP
u dvorani (Prag, 1967.)

Jelica Pavličić

1. mjesto na 400m na EP
u dvorani (Göteborg, 1974.)

Slobodanka Čolović

3. mjesto na 800m na EP
u dvorani (Madrid, 1986.)

Ivan Horvat

2. mjesto u skoku s motkom
na SP za juniore (Barcelona, 2012.)

Dominik Škorjanc

 3. mjesto na 400m prepone
EP za juniore (Tallinn, 2021.)

medals-icons

Hrvatski rekordi u vlasništvu atletičara Slavonije

Seniori

DISCIPLINA REZULTAT IME I PREZIME GODIŠTE MJESTO DATUM
vis 2,28 Novica Čanović 1961 Split 06.07.1985.
motka 5,70 Ivan Horvat 1993 Peking 22.08.2015.
20.000m 1:05:19,2 Dobrivoje Stojanović Osijek 04.11.1962.
25.000m 1:22,39,4 Dobrivoje Stojanović Osijek 04.11.1962.
1 sat 18.349 Dobrivoje Stojanović Osijek 04.11.1962.
4x1500m 16:08,2 Hanak
Subotić
Kokić
Adam
Osijek 09.09.1962.

Dvorana

DISCIPLINA REZULTAT IME I PREZIME GODIŠTE MJESTO DATUM
vis 2,28 Novica Čanović 1961 Solun 25.02.1986.
motka 5,76 Ivan Horvat 1993 Beograd 25.02.2017.

Seniorke

DISCIPLINA REZULTAT IME I PREZIME GODIŠTE MJESTO DATUM
100m 11,1 (ručno) Jelica Pavličić 1954 Zagreb 01.06.1975.
200m 23,14 Jelica Pavličić 1954 Sofija 03.08.1974.
800m 1:56,51 Slobodanka Čolović 1965 Beograd 17.06.1987.
1500m 4:09,14 Slobodanka Čolović 1965 Celje 21.07.1987.
4x400m 3:37,88 Bečkei
Šket
Šola
Čolović
Varaždin 03.07.1989.

Dvorana

DISCIPLINA REZULTAT IME I PREZIME GODIŠTE MJESTO DATUM
800m 1:59,83 Slobodanka Čolović 1965 Budimpešta 08.02.1987.

Mlađi seniori

DISCIPLINA REZULTAT IME I PREZIME GODIŠTE MJESTO DATUM
motka 5,70 Ivan Horvat 1993 Peking 22.08.2015.

Dvorana

DISCIPLINA REZULTAT IME I PREZIME GODIŠTE MJESTO DATUM
motka 5,60 Ivan Horvat 1993 Istanbul 23.02.2013.

Mlađe seniorke

DISCIPLINA REZULTAT IME I PREZIME GODIŠTE MJESTO DATUM
100m 11,1 (ručno) Jelica Pavličić 1954 Zagreb 01.06.1975.
200m 23,14 Jelica Pavličić 1954 Sofija 03.08.1974.
400m 50,98 Jelica Pavličić 1954 Sofija 03.08.1974.
800m 1:56,51 Slobodanka Čolović 1965 Beograd 17.06.1987.
1500m 4:09,14 Slobodanka Čolović 1965 Celje 21.07.1987.
motka 4,06 Elija Valentić 1998 Zagreb 28.07.2018.

Dvorana

DISCIPLINA REZULTAT IME I PREZIME GODIŠTE MJESTO DATUM
800m 1:59,83 Slobodanka Čolović 1965 Budimpešta 08.02.1987.

Juniori

DISCIPLINA REZULTAT IME I PREZIME GODIŠTE MJESTO DATUM
dalj 7,93 Lahor Marinović 1967 Split 07.06.1986.
vis 2,18 Novica Čanović 1961 Kragujevac 21.06.1980.
troskok 16,40 Lahor Marinović 1967 Split 08.06.1986.
motka 5,60 Ivan Horvat 1993 Varaždin 17.06.2012.
4x800m 7:56,2 Kovačević
Has
Irek
Puač
Osijek 04.10.1964.

Dvorana

DISCIPLINA REZULTAT IME I PREZIME GODIŠTE MJESTO DATUM
motka 5,50 Ivan Horvat 1993 Osijek 22.12.2012.

Juniorke

DISCIPLINA REZULTAT IME I PREZIME GODIŠTE MJESTO DATUM
800m 2:02,47 Slobodanka Čolović 1965 Schwechat 28.08.1983.
motka 4,00 Elija Valentić 1998 Pitesti 01.07.2017.
motka 4,00 Elija Valentić 1998 Grosseto 20.07.2017.
4x200m 1:43,09 Nikolina Ćosić
Luna Kalesić
Lorena Faktor
Melani Bosić
2003
2003
2004
2003
Zagreb 22.05.2021.

Mlađi juniori

DISCIPLINA REZULTAT IME I PREZIME GODIŠTE MJESTO DATUM
motka 5,26 Ivan Horvat 1993 Split 27.06.2010.

Dvorana

DISCIPLINA REZULTAT IME I PREZIME GODIŠTE MJESTO DATUM
motka 4,81 Dario Prekl 1998 Osijek 29.12.2015.

Mlađe juniorke

DISCIPLINA REZULTAT IME I PREZIME GODIŠTE MJESTO DATUM
100m 11,6 (ručno) Ljiljana Petnjarić 1948 Osijek 09.05.1965.
600m 1:31,4 Sanja Bečkei 1969 Rijeka 30.06.1984.
800m 2:04,65 Slobodanka Čolović 1965 Skopje 17.06.1982.
4x400m 3:48,47 Vedrana Pavlović
Marijana Paradžiković
Ana Žeravica
Anja Kapitanović
1991
1992
1991
1992
Varaždin 08.06.2008.

Kadeti

DISCIPLINA REZULTAT IME I PREZIME GODIŠTE MJESTO DATUM
300m prepone 38,26 Dominik Škorjanc 2003 Novi Sad 07.10.2018.
motka 4,40 Sven Salaj 2001 Rijeka 17.09.2016.
troskok 14,04 Lahor Marinović 1967 Karlovac 11.09.1982.

Dvorana

DISCIPLINA REZULTAT IME I PREZIME GODIŠTE MJESTO DATUM
motka 4,50 Ivan Paravac 2001 Osijek 29.12.2016.

Kadetkinje

DISCIPLINA REZULTAT IME I PREZIME GODIŠTE MJESTO DATUM
600m 1:31,4 Sanja Bečkei 1969 Rijeka 30.06.1984.

Dvorana

DISCIPLINA REZULTAT IME I PREZIME GODIŠTE MJESTO DATUM
60m 7,68 Mia Wild 2006 Zagreb 13.02.2021.
60m prepone 8,76 Mia Wild 2006 Osijek 20.12.2020.

Mlađi kadeti

DISCIPLINA REZULTAT IME I PREZIME GODIŠTE MJESTO DATUM
4x60m 30,49 Mihael Sušić
Arian Getto
Mislav Škrtić
Luka Bede
2003
2003
2003
2003
Varaždin 25.06.2016.
4x200m 1:46,33 Ivan Bregović
Arian Getto
Filip Medić
Luka Zdravčević
2002
2003
2002
2002
Zagreb 21.06.2015.

Dvorana

DISCIPLINA REZULTAT IME I PREZIME GODIŠTE MJESTO DATUM
60m 7,60 Luka Bede 2003 Osijek 29.12.2016.

Mlađe kadetkinje

DISCIPLINA REZULTAT IME I PREZIME GODIŠTE MJESTO DATUM
80m prepone 12,58 Mia Wild 2006 Zagreb 26.05.2019.

Dvorana

DISCIPLINA REZULTAT IME I PREZIME GODIŠTE MJESTO DATUM
55m prepone (0,762) 8,59 Mia Wild 2006 Osijek 28.12.2019.

Biografije

Gasparac-Josip-001Josip Gašparac rođen je 1. listopada 1937. godine u Nedelišću. Osnovnu školu završio je u Čakovcu, a gimnaziju u Varaždinu. Na Visokoj školi za fizičko vaspitanje Univerziteta u Beogradu diplomirao je 1965. godine. Kao apsolvent započinje radni odnos na gimnaziji u Varaždinu 1962. godine. U Osijek dolazi 1965. godine kako bi otpočeo s radom u gimnaziji „Braća Ribar“ kao profesor tjelesnog odgoja. U razdoblju od 1978.-1980. te od 1988.-1993. godine radio je u svojstvu predavača tjelesne i zdravstvene kulture na katedri za tjelesnu i zdravstvenu kulturu Sveučilišta u Osijeku pri Pedagoškom fakultetu u Osijeku, a od 1980.-1988. godine bio je predavač kolegija Atletika na studiju Kineziologije na Pedagoškom fakultetu u Osijeku. U akademskoj 1990./1991. godini bio je voditelj katedre za nastavu Tjelesne i zdravstvene kulture na Pedagoškom fakultetu u Osijeku, a 1994. godine izabran je za člana prvog saziva Komisije za djecu i mladež Hrvatskog olimpijskog odbora.

Poslijediplomski znanstveni studij iz kineziologije na Fakultetu za fizičku kulturu Sveučilišta u Zagrebu završio je 1985. godine, te stekao znanstveni stupanj magistra društveno-humanističkih znanosti iz područja kineziologije, nakon obrane magistarskog rada pod naslovom „Utjecaj nekih antropometrijskih i motoričkih obilježa na efikasnost skoka uvis „FLOP“ tehnikom kod učenika starih 11 godina“.

Znanstveno područje rada bila mu je kineziologija. Autor je više stručnih i znanstvenih radova iz područja kineziologije. U mirovini je od studenoga 1993. godine.

Aktivno se bavio atletikom – skakao je s motkom od 1952.-1962. godine. U tom periodu bio je prvak Hrvatske u skoku s motkom i u skoku u vis kod mlađih juniora i u desetoboju kod juniora. Od 1957.-1962. godine nastupao je u skoku s motkom za prvu ekipu AK Partizan Beograd, tada aktualnom prvaku Jugoslavije.

Trenerski posao započeo je u Varaždinu od 1962.-1964. godine. Atletski trener u AK Slavonija bio je od 1968.-1974. godine. Tada je oformio grupu od deset skakača s motkom, od kojih je najpoznatiji bio Dubravko Pancić, juniorski reprezentativac koji je oborio tadašnji juniorski rekord Jugoslavije skočivši 4,38m.

U klubu se ponovno aktivirao 2006. godine kada je započeo formiranje grupe skakača s motkom, koja je do kraja 2014. godine na pojedinačnim prvenstvima Hrvatske osvojila 101 medalju u svim dobnim kategorijama (34 zlatne, 34 srebrne i 20 brončanih medalja), te je njegovih 28 skakača s motkom nastupilo za reprezentaciju Hrvatske (4 u seniorskoj, 9 u juniorskoj i 15 u kadetskoj reprezentaciji).

Pod njegovom trenerskom vodstvom, skakači Slavonije postavili su čak devet još uvijek aktualnih hrvatskih rekorda – Ivan Horvat u kategoriji seniora (5,62m na otvorenom, 5,60m u dvorani), mlađih seniora (5,62m na otvorenom), juniora (5,60m na otvorenom, 5,50m u dvorani) i mlađih juniora (5,26m na otvorenom, 4,80m u dvorani) te Tomislav Zrno u kategoriji kadeta (4,30m na otvorenom, 4,00m u dvorani).

Najveći uspjeh ostvario je s Ivanom Horvatom koji je 2012. godine ispunio „B“ olimpijsku normu i nastupio na Olimpijskim igrama u Londonu te osvojio srebrnu medalju na Svjetskom juniorskom prvenstvu u Barceloni.

Njegov predani trenerski rad nagrađen je 2010. i 2011. godine kada je proglašen najuspješnijim trenerom grada Osijeka, a 2012. godine dobio je nagradu „Sokol“ za izuzetna sportska dostignuća. 2014. godine primio je Uzor-trofej “Matija Ljubek” za posebne doprinose u sportu, svojevrsnu nagradu za životno djelo.

Josip Gašparac preminuo je 3. srpnja 2016. godine. Krajem iste godine, Hrvatski atletski savez posthumno mu je dodijelio priznanje za iznimni doprinos razvoju hrvatske atletike.

Povijest-Jelica-Pavlicic-2Karlovčanka Jelica Pavličić (Slunj, 1954.) bila je članica Slavonije od 1973. do kraja 1975. godine nakon čega je u ljeto ’76 sudjelovala na Olimpijskim igrama u Montrealu. Nažalost, nije se probila kroz kvalifikacije do četvrtfinala. Svojim nastupima u dresu osječkog kluba Pavličić je nanizala sjajne rezultate pa je njeno ime utisnuto u povijest kluba – zlatnim slovima.

Jelica Pavličić, sada udana Štefančić, tijekom bogate karijere (1971. – 1979.) čak 16 puta bila je prvakinja bivše Jugoslavije na 100, 200 i(li) 400 metara. Štoviše, još 1974. godine postala je dvoranska prvakinja Europe u Göteborgu (52,64 na 400m), iste godine i osma na EP na otvorenom, a svojim se uspjesima prometnula u jednu od apsolutno najuspješnijih sudionica nekad vrlo popularnog Prvenstva Balkana (začetog davne 1929. godine!), na kojem posljednjih godina, sada kao članovi naših klubova u samostalnoj državi, opet nastupaju i atletičarke i atletičari iz Hrvatske. Naime, kao sjajna trkačica u sprinterskim disciplinama, Pavličić je sveukupno sedam puta, kao članica Slavonije, bila prvakinja Balkana – po dvaput na 100m i 200m, te triput na 400 m, sve u razdoblju od 1973. do 1975. godine. Inače, tijekom karijere, Jelica je u čak devet navrata (Bukurešt, Zagreb, Izmir, Atena, Sofija, Celje i Ankara) osjetila slast šampionskog slavlja na natjecanju najboljih atletičarki Balkana.

O vrijednosti rezultatskih ostvarenja te brzonoge Karlovčanke (u Slavoniju je, s trenerom Dujom Oreščaninom, stigla iz matičnog AK Željezničar), najbolje svjedoči činjenica da su njenih 11,1 na 100m (ručno) i 23,14 (elektronski) na 200m još i danas službeni hrvatski rekordi za seniorke.

Ipak, jedan rezultat je iznad svih: do pobjede na 400 metara na BAI, početkom kolovoza 1974. godine, došla je za 50,98 sekundi što je u tom trenutku bio neslužbeni SVJETSKI REKORD! Trajao je, međutim, samo petnaestak dana, a službeno je verificiran od IAAF-a tek u sklopu Svjetskog atletskog prvenstva 1987. godine u Rimu u knjizi „Progression of world best performances and offical IAAF world records“ tiskanoj u povodu 75. obljetnice Svjetske atletske federacije (IAAF). Pavličić je, ustvari, s 50,98 imala “najbolju svjetsku izvedbu” (kako je nazvana i u IAAF-u) koja u tom trenutku nije službeno označena i kao svjetski rekord, jer je postignut u vrijeme prelaska mjerenja atletskih rezultata s ručnog na elektronsko. Prije Pavličić, svjetski rekord je držala (ručno) čuvena Poljakinja Irena Szewinska (49,8), a nedugo nakon Sofije brža od Jelice (elektronski) bila je Finkinja Ritta Salin (50,78) čiji se, pak, rujanski rezultat iste godine od 50,14 vodi kao prvi službeni svjetski rekord žena na 400m elektronskim mjerenjem.

Dragutin Kerže

Povijest-Ljiljana-Petnjaric-2Nakon Zdenke Kolenc, kasnije uda(va)ne Leskovac i Majhen (s početka šezdesetih godina 20. stoljeća), sredinom istog desetljeća u Atletskom klubu Slavonija bljesnula je nova sprinterska zvijezda. Kao gimnazijalka Ljiljana Petnjarić osvojila je 1966. u Odesi naslov juniorske prvakinje Europe u utrci na 400 metara, a sezonu nakon toga, u Pragu, i brončanu medalju na dvoranskom Europskom prvenstvu trčeći u istoj disciplini. Jugoslavenska štafeta 4x100m, u kojoj je Ljiljana trčala s već poznatim seniorkama Lubej, Đanić i Šikovec, na dvoranskom Europskom prvenstvu u Dortmundu osvojila je srebro.

Rođena 1948. u Bošnjacima, doselila se u Osijek 1959. i zablistala nakon samo trogodišnjeg treniranja pod nadzorom proslavljenog osječkog trenera Željka Leskovca, kojeg svi svrstavaju, sa Zlatkom Kušecom i Miljenkom Rakom, u tercet neprijeporno najboljih atletskih stručnjaka koje je Osijek imao.

O Leskovcu je Ljiljana mnogo kasnije pričala: „Pamtim ga kao sjajnog psihologa, znao je motivirati svaku osobu, što je i te kako značajno u kriznim trenucima. Na mene je strašno djelovalo kad bi mi govorio, aludirajući na moje odlične školske ocjene u gimnazijskim danima, da sigurno ima još na stotine odličnih učenika, ali tko još ima takve atletske rezultate!?

Kao najbolja trkačica na prostorima bivše Jugoslavije sredinom šezdesetih godina, osim titula državne, 1965. i 1966. osvojila je šest puta i prva mjesta na tada uglednim natjecanjima prvenstava Balkana.

Nažalost, Ljiljana Petnjarić prerano je (1969.) okončala atletsku karijeru, na što je bitno utjecala i teška ozljeda godinu dana nakon Praga, a bitno je naglasiti da je uvijek nastupala samo za Slavoniju.

Dragutin Kerže

Zlatko Kušec i Josip Gašparac

Zlatko Kušec i Josip Gašparac

Cijeli svoj život Zlatko Kušec posvetio je atletici. Svoju sportsku karijeru započinje kao atletičar tadašnjeg osječkog SD “Proleter” davne 1948. godine. Odlaskom na školovanje u Zagreb natjecao se za Dinamo, a tijekom školovanja na Državnom institutu za fizičku kulturu (DIF) u Zemunu nastupao je za Crvenu Zvezdu iz Beograda. Nakon toga vraća se u matični klub u Osijeku kojem ostaje privržen sve do umirovljenja devedesetih godina 20. stoljeća.

Prvi puta na međunarodnom natjecanju nastupio je u Helsinkiju 1954. godine. Ubrzo nakon toga postaje članom državne reprezentacije, a za svoj klub nastupa na međunarodnim mitinzima u Stuttgartu, Ateni, Essenu, Fuldi, Istanbulu i drugim gradovima. Gotovo na svakom mitingu osvajao je prvo mjesto u skoku s motkom.

Njegovi najbolji rezultati su: u skoku s motkom 4,10m, u skoku u dalj 7,22m, na 100m 10,9, a u desetoboju je sakupio 6.654 bodova.

Zanimljiv je podatak da se skok s motkom skakao s aluminijskom motkom koja se nije savijala, a skakači su se prizemljivali u pijesak.

Nakon završetka natjecateljske karijere započeo je zapaženo djelovanje atletskog trenera u osječkom Atletskom klubu “Slavonija”. Najveće uspjehe postigao je sa svojom tadašnjom suprugom Nerimanom Eškić Kušec (danas Kovačić) koja se natjecala u trkačkim disciplinama (100m, 80m prepone) te skoku u dalj. Trenirao je i skakače u vis Ivana Mecanovića i Nevenku Mrinjek te skakače s motkom Branka Slabinca i Željka Ognjenovića. Vjerojatno najveći dio trenerskog posla posvetio je bacačkim disciplinama trenirajući velika imena osječke atletike Peru Barišića i Tomislava Šukera (državni reprezentativci i prvaci u bacanju kugle, osvajači prvih mjesta na Mediteranskim i Balkanskim igrama), Branka Slabinca i Duška Jeremića (koplje) te bacače kugle i diska Lovorku i Dalibora Omrčena te Ivana Šebalja.